Davor Horvatić

dr. sc. Davor Horvatić, teorijski fizičar, izvanredni profesor na zagrebačkom PMF-u, redovit je gost brojnih konferencija na kojima inspirira publiku talentom da razumljivim rječnikom objasni složene fizikalne pojave. Iz istog razloga je naš dugogodišnji kolumnist i predavač na Fotosofia seminarima. Naslov kolumne '42' je, prema superstroju u 'Vodiču za autostopere kroz galaksiju', smisao svega.

Kad ti uzmu kruh pod nosom...

8. rujna 2017. @ 10:36

Teško je biti profesionalac. Godinama ulažeš u edukaciju, alate, razradu poslovnih strategija ili znanstvenih ideja u nadi da ćeš imati siguran posao i time osiguranu egzistenciju. Najgore je kada se zbog razvoja tehnologije nađete u skupini profesionalaca čije vještine više nisu tražene. Nije ovo neoluditski tekst koji ima namjeru poručiti “nekad je bilo bolje” ili išta slično. Ideja je sagledati jednu vijest koja je praktički prošla ispod radara, a dugoročno bi mogla uzeti značajan dio fotografskog posla.

Skupina istraživača skupila je 5000 fotografija snimljenih s raznim  SLR fotoaparatima. Sve fotografije su spremljene u RAW formatu. Pobrinuli su se da fotografije pokrivaju širok spektar prizora, tema i uvjeta osvjetljenja. Angažirali su pet studenata fotografije da prilagode ton fotografija. Svaki student obradio je svih 5000 fotografija pomoću softvera za obradu fotografija (u ovom slučaju Adobe Lightroom) i bili su eksperti u njegovu korištenju. Studenti su zamoljeni da fotografije obrade (naprave korekciju tona) tako da imaju ugodne prikaze sadržaja, slične razglednici, te su plaćeni za svoj rad. Slike možete pogledati na linku:

http://groups.csail.mit.edu/graphics/fivek_dataset/

Sa skupljenim fotografijama u RAW formatu i rezultatom obrade od 5 nezavisnih studenata istraživači razvijaju algoritme koji će biti dovoljno učinkoviti da obrađuju fotografije “uživo,” primjerice na mobilnim telefonima, prije nego li odlučite snimiti fotografiju. Učinkovitost je za sada glavna prepreka, jer ne želite ponuditi proizvod  koji će vam isprazniti bateriju dok ga pokušavate koristiti. Kada naprave algoritam koji će trošiti malo enerije, bit će to fenomenalno za korisnike, no koliko fenomenalno za one koji žive od tog posla? To je gore i od situacije gdje smislite neku novu poslovnu ideju i nakon dosta vremena razrade i borbe napravite nešto uspješno, a konkurencija samo dođe, kaže odlično i ponudi sličnu uslugu. Dok ima dovoljno interesenata, svi koegzistirate. Kako smo naveli gore, problem je kada vašu uslugu odjednom treba puno manji broj ljudi. Srećom, spomenuta korekcija tona fotografije je samo mali dio onoga čime se fotograf bavi i, ako taj dio kvalitetnije automatiziraju, tim bolje kod obrade velikog broja fotografija. Zašto onda govorim da se treba zamisliti?  Pogledajte proces, uzimaju ljude koji su eksperti u vještini za koju treba vremena i prakse. Svatko ima neki svoj stil ili način obrade koji mu daje posebnost koji je razvio kroz vrijeme. Njihov rad se plaća da bi se u konačnici mogao pretvoriti u kombinaciji s računalnim znanjem u proizvod koji će nekome tko nema niti malo njihovog znanja dati približno isti rezultat uz nemjerljivo manju količinu vremena i truda, a o cijeni da niti ne govorimo.



Slika 1 – primjer ulazne slike i rezultat obrade od 5 nezavisnih studenata, preuzeto iz PDF

Googleov glavni istraživač u polju računalne fotografije, Marc Levoy, kaže da su tek zagrebli površinu u području obrade fotografija. Iz svega viđenog u zadnjih godinu dana, možemo reći da su možda zagrebli površinu ali napravili su velike korake u povećanju rezolucije, u izvlačenju trenutnog maksimuma s HDR+ fotografijom na Nexusu 6, kvalitetnim kompresijskim algoritmima slika … Znanost dodatno ubrzava algoritme strojnog učenja koristeći tehnike razvijene u proučavanju temeljnih fizikalnih pojava. Analogiju računalnih neuralnih mreža i mozga, koja je toliko dugo bila inspiracija, pomalo zamjenjuje fascinacija procesima u stanici i rješenjima koje možemo izvući iz dobrog poznavanja biokemije i fizike stanice. No, kakav god razvoj imali u idućih par godina, jedno možemo biti sigurni, jedan od primarnih fokusa bit će fotografija. Ako želite pogledati više detalja (PDF rada ili video o istraživanju) bacite pogled na ovaj link:

http://people.csail.mit.edu/vladb/photoadjust/

i dodatno ovaj video:










Komentirati mogu samo registrirani korisnici.